Kaprije je otok smješten na središnjem dijelu šibenskog otočja. Smješten je oko 15 kilometera jugozapadno od Šibenika, površine je 7,11 km2 i ukupne duljine obale 25,211 km. Jedino naselje na otoku također se naziva Kaprije koje okružuju brežuljci od kojih je najviši Velika glavica (129 m). Nazvan je po mediteranskoj biljci kapara, čiji pupoljci služe kao začin. Sjeveroistočnije se nalaze Prvić, Tijat i Zmajan s manjim otočićima, od kojih je dijeli Kaprijski kanal, a jugozapadnije je smješten otok Žirje s pripadajućim otočićima od kojih je dijeli Žirjanski kanal.

Otok je u 14. stoljeću bio u posjedu obitelji Ljubić, a od 1500. godine pripadao je šibenskoj plemićkoj obitelji Divić (Difnico). Prvo naseljavanje na Kaprije je počelo u 15. stoljeću, a u 16 st. čak i više zbog najezde Turaka, pa su ljudi sa kopna tražili utočiste na otocima. U to doba Kaprije je bilo važno zbog vapna. Tako je, primjerice, 1560. za potrebe izgradnje šibenskog lazareta na Kapriju proizvedeno 50 modija vapna.  U mjestu se nalazi crkva sv. Petra sagrađena na prijelazu 16. i 17. stoljeća, proširena 1801.g.

Kaprije je za vrijeme 2. svjetskog rata bilo okupirano od strane fašista. Njihova baza se nalazila na susjednom otoku Kakan u uvali Tratica gdje se još i danas nalaze zgrade, bunkeri, izvidnice i sl.  Danas se na središnjem trgu nalazi spomenik svim palim borcima. 22. ožujka 1944. blizu sjeverne punte Kaprija usidrio se njemački vojni brod Francesca da Rimini. Bio usidren barem pedesetak metara od obale, brod je bio usidren zbog kvara na motorima, te je bio maskiran slamom. Toga dana, vjerojatno na dojavu Partizana sa Žirja, potopljen je. Danas brod leži na dubini od 55 metara  i atraktivna je lokacija za ronjenje.

Kaprije za vrijeme Domovinskog rata nije pritrpio nikakvu štetu ni razaranja no njegovi stanovnici su pomagali Žirjanima. Prenosili su granate na otoku Žirju, od njih se kasnije stvorila momčad kaprijskog topa te pomagali su gasiti požare 18.9.1991. koji su nastali zbog raketiranja sela Žirje.

Otok nije umrežen u regionalni sustav vodoopskrbe Šibensko-kninske županije, odnosno sjeverno-dalmatinski vodoopskrbni sustav. Voda se osigurava prikupljanjem kišnice u vlastitim vodospremama (gusternama), odnosno u sušnom razdoblju dopremom brodovima vodonoscima.